Muzej žrtava genocida sa ponosom saopštava da je objavljena monografska publikacija gđe Nataše Simić, višeg bibliotekara u Narodnoj biblioteci Srbije pod naslovom ,,Biobibliografija Jovana Mirkovića (1943-2020)“.
Ova dvojezična, srpsko-engleska, monografska publikacija gđe Nataše Simić je peta po redu knjiga u ediciji Muzeja žrtava genocida pod nazivom ,,Varia“.
Objavljivanje ove publikacije omogućili su Ministarstvo kulture, Telekom Srbija i Fondacija Muzeja žrtava genocida.
![](https://www.muzejgenocida.rs/wp-content/uploads/2024/07/jm.jpg)
![](https://www.muzejgenocida.rs/wp-content/uploads/2024/07/jm1.jpg)
![](https://www.muzejgenocida.rs/wp-content/uploads/2024/07/jm2.jpg)
,,Nataša Simić, kao vrstan bibliograf, nije propustila da nam obrazloži metodologiju rada, način prikupljanja i selekciju građe, potrebu da se izvrši redakcija dobrog dela bibliografskih jedinica; takođe je ukazala na sve probleme i načine na koje ih je rešavala tokom rada na izradi bibliografije. To u predgovoru ističe i sama autorka: „Pouzdanost bibliografije je osnovni preduslov njene vrednosti. Pošto nisu sve bibliografske jedinice bile analitički obrađene, kreirani su novi zapisi, putem neposrednog uvida u obrađivani materijal (de visu). Rad na bibliografijama je dugotrajan i iscrpljujući, ali bibliografskim jedinicama urađenim sa knjigom u ruci se najviše veruje i doživljavaju se kao dokument u koji niko ne treba sumnjati.“
Jasan dokaz ozbiljnosti pristupa radu pruža i spisak literature od 35 jedinica. Bibliografija Jovana Mirkovića obuhvata njegove radove nastale u vremenskom periodu od četrdeset godina naučnog rada i podeljena je u dve celine. Prvi deo bibliografije obuhvata 17 monografija čiji je Jovan Mirković autor, urednik ili priređivač. Drugi deo predstavlja analitičku bibliografiju radova Jovana Mirkovića i on sadrži 49 jedinice bibliografske građe. Na kraju su dati imenski registar, registar naslova i predmetni registar. U oba dela, bibliografske jedinice su date u hronološkom redosledu. Bibliografija je ilustrovana odabranim fotografijama koje vrlo inspirativno vizuelno dočaravaju život i rad velikog istoričara.
Muzej žrtava genocida je vrlo dobro prepoznao stručnost i spremnost na mukotrpan bibliografski rad Nataše Simić. Danas nisu baš tako česti primeri kontinuirane saradnje pojedinca i institucije koja se već dokazala kao uspešna. Ostaje nam samo vera da će se ta saradnja nastaviti.“
/iz recenzije Dušana Nikodijevića, istoričara i višeg bibliotekara Narodne biblioteke Srbije/
![🔶](https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t70/1/16/1f536.png)
![🔶](https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t70/1/16/1f536.png)
![🔶](https://static.xx.fbcdn.net/images/emoji.php/v9/t70/1/16/1f536.png)
,,Biobibliografija sadrži 66 jedinice bibliografske građe i podeljena je u dva dela. Prvi deo bibliografije predstavlja popis monografija čiji je Jovan Mirković bio autor, urednik ili priređivač. Drugi deo predstavlja analitičku bibliografiju radova Jovana Mirkovića koji su objavljeni u zbornicima radova. Sve bibliografske jedinice sadrže: ime i prezime autora, naslov, naslov zbornika ili časopisa, podatak o održavanju skupa (ukoliko je članak objavljen u publikaciji sa skupa), mesto izdavača, naziv izdavača, godinu izdanja, podatak o kolekciji, lokaciju sastavnog dela u publikaciji, UDK broj i ID broj (identifikacioni broj u elektronskom katalogu NBS).
Nataša Simić je, kao već oprobana autorka stručnih bibliografija, i ovoga puta koristila sve međunarodne standarde i pravila rada na izradi ovakve vrste stručne publikacije. Monografske publikacije obrađene su prema međunarodnom standardu za bibliografski opis monografskih publikacija ISBD(M), komunikacionom formatu za mašinski čitljivo katalogiziranje i razmenu bibliografskih informacija – COMARC/B i u skladu sa Pravilnikom i priručnikom za izradu abecednih kataloga Eve Verone.
Prilozi objavljeni u monografskim publikacijama – sadržinski samostalni radovi u okviru monografskih publikacija, rađeni su prema međunarodnom standardnom bibliografskom opisu sastavnih delova ISBD(CP), a u skladu sa komunikacionim formatom za mašinski čitljivo katalogizovanje i razmenu bibliografskih informacija.“
/iz recenzije msr Dragana Miloševića, istoričara i višeg bibliotekara u Narodnoj biblioteci Srbije/