Povodom obeležavanja jednog od najsvirepijih zločina počinjenih nad srpskim narodom u okupiranoj Kraljevini Jugoslaviji tokom Drugog svetskog rata, Muzej žrtava genocida priređuje stalnu izložbenu postavku pod nazivom ,,Prebilovci 1941″ koja će, u Domu kulture ,,Sveti kralj Milutin“, biti otvorena za posetioce od 5. avgusta 2024. godine u 20 časova.
Autori stalne izložbene postavke su istoričari gđa Jasmina Tutunović Trifunov, viši kustos u Muzeju žrtava genocida i rukovodilac Odeljenja za čuvanje, pristup fondovima, stručnu obradu građe i digitalizaciju, g. Predrag Lozo iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, g. Dragoslav Ilić iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, i g. Bojan Arutina, v.d. direktora Muzeja žrtava genocida.
Autor postavke je g. dr um Nikola Radosavljević, programski direktor Muzeja žrtava genocida.
Stalnu izložbenu postavku upotpunjava dvojezični, srpsko-engleski, katalog pod nazivom ,,Prebilovci 1941″.
Na stalnoj izložbenoj postavci biće predstavljeni brojni eksponati, audio-vizuelni materijali, fotografije, dokumenta i istorijski izvori koji svedoče o tragičnoj sudbini Prebilovčanki i Prebilovčana tokom avgustovskih dana 1941. godine.
Naročito ističemo da je za potrebe stalne izložbene postavke urađena i replika stolice prebilovačke učiteljice Stane Arnaut koja simbolizuje patnju i stradanje meštana Prebilovaca u jednom od najkrvavijih zločina počinjenih na teritoriji Nezavisne Države Hrvatske.
Realizaciju projekta podržali su Ministarstvo kulture Republike Srbije i Fondacija Muzeja žrtava genocida i njen upravitelj g. Stanko Debeljaković.
Pored toga, autorski tim stalne izložbene postavke, kao i Muzej žrtava genocida, zahvaljuju na saradnji meštanima Prebilovaca na otvorenoj i plodotvornoj saradnji i idejama, prof. dr Goranu Latinoviću sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, prof. dr Dragi Mastiloviću sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, g. Milenku Jahuri, i brojnim drugim pojedincima koji su svojim znanjem i savetima doprineli ostvarivanju i realizaciji ove izložbene postavke.
Početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji i proglašenje Nezavisne Države Hrvatske 10. aprila 1941. godine za 116 srpskih domaćinstava u hercegovačkom selu Prebilovci označio je kraj svakodnevnog života koji su, uz gusle, provodili radeći na njivama i pašnjacima, proslavljajući krsnu slavu Sveti Nikola i vežbajući u sokolskoj četi. Sve češći upadi ustaša u selo, oduzimanje oružja, hapšenje viđenijih domaćina i nametanje prisilne konverzije (pokatoličavanja) najavili su ratne strahote kojima će biti izloženo srpsko stanovništvo u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Nakon izvršenih velikih pokolja nad Srbima u junu i početkom avgusta u Čapljinskom i Stolačkom srezu, ustaše su noću, između 3. i 4. avgusta 1941. godine, opkolile i srpsko selo Prebilovce. Posle bestijalnog mučenja u prebilovačkoj Osnovnoj školi „Kralj Milutin“ i silosu za žito u selu Tasovčiću, oko 500 meštana Prebilovaca, među kojima 237 dece i 233 žena, bačeno je u jamu Golubinka kod sela Šurmanci.
Tokom avgusta 1941. godine preostali Prebilovčani su ubijani na više od 40 stratišta. Uništene su 52 srpske porodice i ugašeno 36 ognjišta. Predratno stanovništvo Prebilovaca, koje je činilo više od 1.000 duša, svelo se na 172 stanovnika. Od žitelja rođenih između 1925. i 1941. godine, preživelo je samo nekoliko dečaka među kojima je i čuveni srpski istoričar Milorad Ekmečić.
U Prebilovcima i drugim srpskim selima posle Drugog svetskog rata nastavljen je život.
Posmrtni ostaci ustaških žrtava, po nalogu vlasti socijalističke Jugoslavije, zabetonirani su 60-ih godina prošlog veka u jamama Golubnjača u Ržanom dolu, Hutovo I i II, Bivolje brdo, Vidonje kod Žitomislića, Donjoj i Gornjoj Kukavuši, Golubinki kod Šurmanaca.
Tek tokom 1990. i 1991. godine organizovane su ekshumacije žrtava u 7 od 13 kraških jama koliko je, po svedočanstvima preživelih, bilo stratišta.
Kosti oko 4.000 ubijenih Srba svih životnih dobi položene su u kriptu spomen-crkve posvećene Saboru srpskih svetitelja i prebilovačkih mučenika u selu Prebilovci. Opelo je služio patrijarh srpski g. Pavle.
Godine 1992, u oružanoj akciji „Čagalj“, tokom juna meseca, hrvatske ratne jedinice u Bosni i Hercegovini (HOS, HVO) i pripadnici regularne vojske Republike Hrvatske, spalili su selo Prebilovce. Uništene su kuće, oskrnavljeno groblje i minirana spomen-crkva sa posmrtnim ostacima ubijenih Srba od 1941. do 1945. godine.
Prebilovci danas imaju oko 45 stanovnika.
U nekadašnjoj zgradi Osnovne škole „Kralj Milutin“ obnovljena je biblioteka koja nosi ime učiteljice Stane Arnaut, mučene i ubijene od strane ustaša 1941. godine.
Novoizgrađeni pravoslavni hram Vaskrsenja Hristovog osveštan je 2015. godine.
U kriptu Hrama je položeno 7 od ukupno 176 kovčega pronađenih sa posmrtnim ostacima Srba ubijenih u Drugom svetskom ratu.